Dobri čovek iz Sečuana ima didaktički cilj – da edukuje publiku i podstakne je na promenu društva. Predstava se završava bez jasnog rešenja, aporijski, u duhu izvesnog Platonovog dijaloga (Lahet), ostavljajući otvoreno pitanje: Šta treba promeniti da bi „dobar“ čovek mogao da preživi i bude dobar?
Prevod Aleksandar Maćešić | Pogovor Milan Miletić
Izdanje 2025 | Format 11×18cm
Strana 164 | ISBN 9788660201050
900 рсд
Priča se odvija u fiktivnom gradu Sečuanu, u Kini, gde tri boga silaze na Zemlju u potrazi za jednom dobrom osobom. Pronalaze samo prostitutku po imenu Šen Te, koja im jedina od svih stanovnika grada ukazuje gostoprimstvo. Dirnuti njenom dobrotom, daruju joj novac da započne novi život. Šen Te kupuje radnjicu, ali ubrzo shvata da je njena dobrota čini ranjivom. Svi, od suseda do rođaka, počinju da je iskorišćavaju. Kako bi se zaštitila i uspela u surovom svetu, ona stvara alter ego – svog bezdušnog, poslovnog brata od tetke po imenu Šui Ta. On je sušta suprotnost Šen Te – pragmatičan, nemilosrdan i sposoban za donošenje teških odluka kako bi zaštitio svoj posao. U nizu situacija Šen Te prinuđena je da se prerušava u svog brata od tetke (Šui Taa) kako bi donosila odluke koje bi „dobra“ Šen Te smatrala nemoralnim, ali koje su neophodne za preživljavanje. Na kraju, bogovi se vraćaju i Šen Te im otkriva svoju dvostruku ličnost, tražeći od njih rešenje za svoju dilemu. Međutim, bogovi nemaju odgovor i ostavljaju publiku da se sama suoči s pitanjem.
Bertolt Breht (1898–1956) bio je uticajni nemački dramaturg, pesnik i pozorišni reformator prve polovine dvadesetog veka. Njegovo delo duboko je obeleženo marksističkom filosofijom i kritikom kapitalističkog društva. Breht je prvenstveno poznat kao zagovornik epskog pozorišta i nastojanja da se publika udalji od emocionalnog uživljavanja i da se umesto toga podstakne kritičko razmišljanje o društvenim i političkim pitanjima.