Leonardo da Vinči
Rukopisi 3

Dva kodeksa Da Vinčijevih rukopisa (Madridski kodeksi 1 i 2, 1 – 8937, 2 – 8936), sadrže 197 strana, povezanih u crvenu kožu. Obuhvataju i veoma dragocen popis od 116 knjiga koje je Leonardo koristio u vreme svojih istraživanja. Tekst je na italijanskom dijalektu, uz izvesne greške u pisanju.

Prevod Nada Uzelac
Izdanje: 2021 | Strana 516
Forma 13.5×20cm | ISBN 9788660200718

→  Odlomak | PDF

2.300 рсд

Rukopisi 3

Madridski kodeksi 1 i 2 predstavljaju neprocenjivu zbirku Leonardovih beležaka i crteža koja je vekovima smatrana izgubljenom, sve dok 1965. godine nije slučajno ponovo otkrivena u Nacionalnoj biblioteci u Madridu.

Prvi kodeks primarno je posvećen primenjenoj mehanici i inženjerstvu, gde Leonardo sa zapanjujućom preciznošću analizira rad zupčanika, poluga, opruga i prenosa kretanja.

Drugi kodeks bavi se geodetskim merenjima, fortifikacijama, arhitekturom i hidraulikom, ali sadrži i dragocene beleške o izradi monumentalne konjaničke skulpture posvećene Franćesku Sforci.

Oba rukopisa ispisana su Leonardovim prepoznatljivim „pismom u ogledalu” uz detaljne, vrhunski ilustrovane dijagrame koji svedoče o njegovom sistematičnom i naučnom pristupu rešavanju problema.

Rukopisi 3

Dva kodeksa Da Vinčijevih rukopisa (Madridski kodeksi 1 i 2, 1 – 8937, 2 – 8936), sadrže 197 strana, povezanih u crvenu kožu. Obuhvataju i veoma dragocen popis od 116 knjiga koje je Leonardo koristio u vreme svojih istraživanja. Tekst je na italijanskom dijalektu, uz izvesne greške u pisanju.Kodeks 1 sadrži Leonardova istraživanja iz oblasti mehanike i datuje se u period između 1490. i 1499. godine. Sastoji se od 12 svezaka od po 16 stranica. Uprkos tome što je rad pretežno posvećen mehanici, mogu da se pronađu beleške iz optike i astronomije. Kodeks 2 posvećen je istraživanjima iz oblasti geometrije (posebno proučavanju „kvadrature kruga“) i datuje se u period između 1503. i 1505. godine. Obuhvaćene su skice topografskih i nauti čkih karata, pitanja iz arhitekture i vojne tehnike.

¾

Leonardo da Vinči (1452–1519), italijanski slikar, vajar, arhitekta, muzičar, naučnik, pronalazač i pisac. Smatra se jednim od najvećih genija u istoriji sveta. Najpoznatiji je po svojim slikarskim remek-delima, kao što su „Mona Liza“ i „Tajna večera“. Njegovi izumi i ideje bili su daleko ispred njegovog vremena, uključujući skice za helikopter i padobran. Bio je fasciniran anatomijom čoveka i životinja, njegova proučavanja u ovoj oblasti dovela su do mnogih važnih otkrića. Leonardo da Vinči bio je  veoma tajanstven i zagonetan čovek, a njegov život i dela i danas, posle pet vekova, nadahnjuju ljude širom sveta.